U projektu se istražuje pojam mogućnosti u filozofiranju Martina Heideggera. Dotični pojam ima u Heideggerovu mišljenju jednu od središnjih uloga. On leži u osnovi središnjeg pojma njegova glavnoga djela Bitak i vrijeme, pojma „tubitka“ (Dasein), koji je tu mjerodavno razumljen kao „moći-biti“ (Seinkönnen), da bi nakon tzv. „okreta“ (Kehre) činio misaonu pozadinu Heideggerovih nastojanja oko „bestemeljne“ (Ab-Grund) zasnovanosti bitka u slobodnom i dopuštajućem „temelju“ (Grund) kao „ne-temelju“ (Un-Grund). Svim tim nastojanjima zajedničko je da mogućnost ne uzimaju kao zbiljnosti oprečnu modalnu kategoriju u logici ili ontologiji, nego kao svojevrsnu „zbiljsku mogućnost“, koja kao sloboda u Bitku i vremenu biva mišljena kao razumska bit tubitka, a u kasnijem Heideggerovu filozofiranju kao o tubitku neovisni, ali bez njega nemoguć temelj odnosno ne-temelj bitka kao takvog.
Uz ulogu koju ima u Heideggerovu djelu u projektu ce se istraživati i širi povijesno-filozofijski okvir pojma mogućnosti. Taj dio istraživanja opravdan je karakterom samoga Heideggerova filozofiranja, koje je u cjelini, navlastito pak pri uspostavljanju svojih temeljnih pojmova, određeno neprestanim sučeljavanjem s nosećim momentima povijesti filozofije. U tom smislu će se karakter i uloga koju pojam mogućnosti ima u Heideggerovu mišljenju nastojati sagledati s obzirom na način na koji je, ponekad i pod drugim imenom, on prisutan u Platonovu, Aristotelovu, Kantovu, Schellingovu, Nietzscheovu i Schelerovu filozofiranju.
U znanstveno-istraživačkom kontekstu istraživanje pojma mogućnosti kao ne-modalne zbiljske mogućnosti u Heideggerovu mišljenju opravdava se činjenicom da dotična tema dosad nije bila ekstenzivnije tematizirana, premda, kako će se nastojati pokazati, čini neprijepornu osnovu središnjih Heideggerovih filozofijskih koncepata. U filozofijskom smislu istraživanje se opravdava pretpostavkom da bi moglo dovesti do uvida koji bi pokazali zašto bi, kako je to vidio sam Heidegger, mišljenje oko kojega je on nastojao imalo biti preduvjet svakog imalo doraslijeg misaonog sučeljenja s današnjicom. S obzirom na dva dotična opravdanja projektnog prijedloga pokazuje se i njegova inovativnost. Ona pripada nastojanju da se tematiziranjem elementa Heideggerova mišljenja koji je dosad izmicao uhodanim putanjama recepcije dospije do spoznaje o preduvjetima, karakteru i mogućnostima jednog drugačijeg ophođenja sa zbiljom.
U metodologijskom smislu istraživanje će se odvijati na način koji je uobičajen za istraživanje u filozofiji. On obuhvaća prikupljanje relevantnih tekstova i rad na njima (u okviru matične institucije ili u sklopu istraživačkih boravaka na drugim institucijama), raspravu rezultata na znanstvenim skupovima, kolokvijima i/ili (javnim/gostujućim) predavanjima, podnošenje daljnjih projektnih prijedloga te objavljivanje postignutih rezultata u obliku znanstvenih knjiga i članaka u znanstvenoj periodici i zbornicima sa skupova.
Istraživački projekt Pojam mogućnosti u filozofiji Martina Heideggera i širem povijesnom nasljeđu europskoga filozofiranja (akronim: MogMarH) provodi se na Institutu za filozofiju u Zagrebu u razdoblju 2024–2027., prati ga Ministarstvo znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske te se financira sredstvima iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti Europske Unije – NextGenerationEU.